Koliko čovek ima zuba?

Koliko čovek ima zuba? Kada i kojim redosledom niču zubi? Zašto je važno uspostaviti i održati pravilan raspored zuba? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja na temu “raspored i broj zuba kod čoveka” pronaći ćete u ovom tekstu, uz dodatne informacije i zanimljivosti o zubima i njihovom broju i nicanju.

Stomatolozi u ordinaciji Magic Dent uvek rado odgovaraju na sva vaša pitanja i nedoumice. Kontaktirajte nas!

Od čega zavisi broj zuba?

Broj zuba je kod svake osobe uslovljen najpre genetskim predispozicijama, a onda i promenama koje se dešavaju u ustima tokom života. Usna šupljina predstavlja jednu vrlo dinamičnu sredinu.

Rođenjem, beba u ustima najčešće nema nijedan zub. Retko, ali i to se dešava, dete se rodi sa jednim ili više zuba u ustima, takozvanim prenatalnim zubima (najčešće su to sekutići). Ovi zubi u najvećem procentu ispadnu tokom nicanja mlečnih zuba.

Broj zuba i njihovi nazivi

Koliko čovek ima zuba u različitim fazama njihovog nicanja?

Čovek ima dva perioda nicanja zuba, odnosno mlečnu (primarnu) i stalnu (sekundarnu) denticiju. Zubi niču određenim redosledom. Saznajte koliko zuba ima odrastao čovek, a koliko dete!

Mlečni zubi

Mlečni zubi počinju da niču oko šestog meseca, po pravilu prvo niču sekutići, a zatim i svi ostali zubi.

Koliko ima mlečnih zuba? U mlečnoj denticiji ukupno ima dvadeset zuba. Morfološki, oni su podeljeni na tri klase:

  1. sekutići,
  2. očnjaci,
  3. kutnjaci.

Mlečni zubi ostaju u ustima sve do nicanja stalnih zuba. Održavanje i redovno pranje mlečnih zuba jednako je važno kao i stalnih zuba. Oralna flora, odnosno mikroorganizmi, koji se u tom periodu nasele u ustima deteta, ostaju i kasnije nakon nicanja stalnih zuba. Patogenost i koncentracija tih mikroorganizama, između ostalih faktora, direktno utiču na pojavu različitih oboljenja usta i zuba (pre svih karijesa i parodontopatije). Naime, osim što služe za odgrizanje i mlevenje hrane, mlečni zubi su i čuvari prostora stalnih zuba, odnosno određuju njihov pravilan položaj nakon nicanja.

Zbog svega ovoga je jako važno od malih nogu decu preventivno voditi stomatologu i učiti ih da stomatološka ordinacija nije strašno, već prijatno i zanimljivo mesto.

Stalni zubi

Između šeste i sedme godine života počinju da niču stalni zubi. Prvo niču stalne šestice, odnosno kutnjaci, i to iza poslednjeg mlečnog zuba (mlečnog kutnjaka). Otprilike u isto vreme niču i centralni sekutići koji zauzimaju mesto mlečnih sekutića. Važno je napomenuti da u stalnoj denticiji, morfološki, postoji još jedna klasa zuba, pretkutnjaci, koji po svom položaju niču na mestu mlečnih kutnjaka (četvorke i petice). Period u kome se u ustima nalaze i mlečni i stalni zubi se naziva period mešovite denticije. Stalni zubi niču od šeste godine pa nekome čak i do tridesetih godina, kada se dešava da niču treći kutnjaci, odnosno umnjaci. U populaciji se u malom procentu javljaju i četvrti kutnjaci u vilici, odnosno devetke.

Pa koliko zuba ima čovek onda?
Dakle, odrastao čovek po pravilu obično ima 32 stalna zuba, i to:

  • 8 sekutića,
  • 4 očnjaka,
  • 8 pretkutnjaka,
  • 12 kutnjaka (od čega 4 umnjaka).

Nicanje umnjaka uglavnom prođe zapaženo, jer ga karakterišu propratni simptomi, kao što su bol, crvenilo u toj regiji, otežano otvaranje usta. Često, usled manjka prostora u vilici, odnosno teskobe, dolazi do pomeranja ostalih, ranije izniklih zuba.

Ako je i vama iz ovih razloga neophodno vađenje umnjaka, možete ga zakazati u našoj ordinaciji!

Šta je impakcija i kako utiče na to koliko čovek ima zuba?

Impakcija, odnosno nemogućnost nicanja nekog zuba u potpunosti ili delimično, se najčešće vezuje za umnjake, odnosno poslednje zube u vilici. Međutim, dešava se da osim umnjaka i neki drugi zubi ne izniknu, odnosno ostaju zarobljeni negde u kosti. Takav slučaj je čest kod gornjih očnjaka, kada se kliničkim pregledom i dodatnim ortopantomografskim snimkom utvrđuje da li je stalan zub ostao impaktiran u vilici. Ukoliko je moguće, kombinovanim tretmanom oralne hirurgije i ortodontske terapije, on se postavlja na svoje mesto.

Da li je broj zuba kod ljudi uvek isti?

Ne! Koliko zuba imamo umnogome zavisi od – genetike. Naime, kod određenog broja ljudi, usled genetske predispozicije, sreće se nedostatak pojedinih zuba, ili grupa zuba. Najčešće su to lateralni sekutići (dvojke) i pretkutnjaci. Nedostatak je najčešće obostran i to u gornjoj vilici, mada se javlja i jednostrano. To je potrebno uočiti u ranoj mladosti kada se adekvatnim ortodontskim pomeranjem može napraviti dobar rezultat u konačnom rešavanju ovog problema

Zašto je važan pravilan raspored zuba?

Pravilan raspored zuba je jedan od najvažnijih preduslova zdravlja zuba. Ukoliko su zubi nepravilno postavljeni u zubnom nizu, otežano je održavanje dobre oralne higijene. U takvim slučajevima povećana je mogućnost nastanka karijesa i parodontopatije, pa su neophodne češće kontrole kod stomatologa. Ortodontska terapija, kao preventivna metoda, je najbolji način rešavanja nepravilnog pložaja zuba i teskobe u zubnom nizu.

Koliko čovek ima zuba zavisi od genetike i brige o zubima

Koliko čovek ima zuba zavisi i od prevencije karijesa

Nakon nicanja stalnih zuba, usled nedostatka navike pranja zuba, karijes zahvata prve stalne zube, šestice. Ranijih godina se olako pristupalo saniranju ovog problema. Usled odlaganja odlaska stomatologu sve dok se ne pojavi nesnošljiv bol ili otok, roditelji bi svoju decu odvodili stomatologu u akutnim stanjima, kada su mogućnosti za izlečenje zuba ograničene, i kada se isključivo pristupalo saniranju bola, najčešće vađenjem zuba.

Na taj način bi, činilo se, problem bio rešen, bol prestaje, ali u ustima ostaje prazan prostor na mestu nekadašnjeg zuba. Prirodna je tendencija zuba da se oni koji se nalaze iza, pomeraju ka praznom prostoru. Međutim, nekad se susedni zub ne pomeri u potpunosti, da zatvori prostor, odnosno ostane ili prazan prostor ili se susedni zub nagne ka praznom prostoru. U takvom slučaju, bez ortodontskog tretmana, zubni niz gubi svoj kontinuitet i ostaje nepravilan zagrižaj.

Kada su šestice u pitanju, njihov značaj u ustima je velik, jer one predstavljaju tzv. “žvačne centre”, mesta u zubnom nizu koja prihvataju i prenose na vilicu najveći procenat opterećenja tokom žvakanja hrane. Preventivne metode kao što su zalivanje fisura i fluorizacija zuba kod dece smanjuju učestalost karijesa do 80%.

Broj zuba se može očuvati i njihovim lečenjem

Razvojem stomatologije, razvijaju se i nove metode, materijali i aparati koji omogućavaju uspešnije lečenje zuba. Endodoncija, nauka koja se bavi lečenjem kanala korena zuba, danas je toliko uznapredovala da je procenat zuba koje je neophodno izvaditi sveden na najmanju moguću meru. Terapija kanala korena zuba zahteva izuzetnu preciznost, nekoliko poseta stomatologu, ali ono što je najbitnije, nakon uspešno sprovedene terapije, zub ostaje u ustima.

S druge strane, nakon vađenja zuba, uglavnom se ne pristupa odmah izradi odgovarajuće nadoknade. Vreme prolazi, čovek se brzo adaptira na nedostatke zuba, pogotovo ako nisu estetskog karaktera. Međutim, posledice su:

  • pomeranje zuba,
  • naginjane, isplivavanje ka praznom prostoru,
  • gubitak kosti u bezubom prostoru.

Sve ovo ograničava ili komplikuje kasniju terapiju krezubosti, odnosno nedostatka zuba. Gubitak zuba vremenom stvara probleme i ostalim organima gastrointestinalnog trakta. Usled nemogućnosti mlevenja hrane, nesažvakana hrana odlazi u želudac gde se dalje otežano razlaže. Kao posledica nedovoljno sažvakane hrane, nakon određenog vremena, mogu se pojaviti različiti problemi u gastrointestinalnom traktu (gorušica je jedan od najčešćih).

Ukoliko je vađenje zuba jedino rešenje za vaš problem, zakažite ovu intervenciju što pre!

Kako se broj zuba u vilici može nadoknaditi?

Savremena stomatologija nudi više izbora za rešenje problema nedostatka zuba, odnosno krezubosti. To su protetske nadoknade:

Njima se nadoknađuju nedostajeći zubi koristeći preostale zube kao nosače.

Implantati takođe predstavljaju jedan od izbora za rešavanje krezubosti. Kod nedostataka pojedinačnih zuba implanti su biološki najprihvatljivije rešenje.

Koliko čovek ima zuba – pitanje genetike i brige o zubima

Od najranijeg detinjstva dete bi trebalo da redovno posećuje stomatologa i da se uči da brine o zdravlju usta i zuba. I u odraslom dobu su, naravno, osim pravilnog i redovnog pranja, neophodne i redovne posete stomatologu, u cilju sprovođenja adekvatne prevencije i blagovremenog uočavanja i rešavanja eventualnih problema. Takvim pristupom gubitak zuba bi se sveo na najmanju moguću meru i povećao bi se procenat ljudi sa kompletnim zubnim nizom i zdravim zubima.

Write a comment:

*

Your email address will not be published.

© 2018 - Magic Dent - dsgn: shojke.com